U skladu sa odredbom člana 202. Zakona o radu, zaposleni koji radi sa punim radnim vremenom kod poslodavca može da zaključi ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, a najviše do jedne trećine punog radnog vremena.
Ugovorom o dopunskom radu utvrđuje se pravo na novčanu naknadu i druga prava i obaveze po osnovu rada.
Ovaj ugovor se zaključuje u pisanom obliku.
Zakon o radu ne propisuje nijedan dodatni uslov za zaključivanje ugovora, što znači da zaposleni može ugovor o dopunskom radu da zaključi bez saglasnosti i bez obaveštavanja poslodavca kod koga je u radnom odnosu.
Zaposleni sa nepunim radnim vremenom ne može zaključiti ugovor o dopunskom radu. Takođe, nije moguće zaključiti ugovor o dopunskom radu sa nezaposlenim licem, penzionerom i nerezidentom ili drugim licem koji je u radnom odnosu u inostranstvu.
Uslov za zaključivanje ugovora o dopunskom radu koji je zakonom definisan: “najviše do jedne trećine punog radnog vremena” podrazumeva da je to jedna trećina od 40-časovne radne nedelje, što znači da dopunski rad može da iznosi najviše 13,33 časova nedeljno.
Ugovor o dopunskom radu predstavlja specifičnu ugovornu formu kojom se reguliše dopunski rad i obavljanje rada na osnovu ovog ugovora nema formu radnog odnosa, odnosno lice koje se angažuje po navedenom ugovoru nema status zaposlenog, te se na navedena lica ne primenjuje postupak kao na ostale zaposlene koja su u radnom odnosu, pa ni u postupku prestanka takve vrste radnog angažovanja.
Prijava na osiguranje po osnovu ovog ugovora se ne vrši, budući da je lice koje ima mogućnost da zaključi ovaj ugovor samo zaposleni kod drugog poslodavca sa punim radnim vremenom, i kao takav je prijavljen na osiguranje po prioritetnom pravnom osnovu, odnosno ugovoru o radu.
Ugovor o dopunskom radu – obračun poreza i doprinosa
Obaveza plaćanja poreza na naknadu ostvarenu po osnovu dopunskog rada propisana je Zakonom o porezu na dohodak građana (dalje: Zakon).
| Prema odredbama člana 85. stav 1. tačka 3) Zakona, primanja koja se ostvaruju po osnovu ugovora o dopunskom radu imaju tretman drugih prihoda, što znači da lice koje radi po osnovu ugovora o dopunskom radu ne ostvaruje zaradu već ugovorenu naknadu. |
Budući da prihod koji neko lice ostvaruje po osnovu ugovora o dopunskom radu ne predstavlja zaradu već ugovorenu naknadu, prilikom obračuna poreza ne može se koristiti umanjenje poreske osnovice propisano u članu 15a Zakona, niti se, prilikom isplate drugih primanja ovim licima, kao što su naknade za troškove prevoza za dolazak i odlazak sa posla, dnevnice za službena putovanja, naknade smeštaja na službenom putovanju i slično, mogu primeniti poreska oslobođenja propisana u članu 18. Zakona. To znači da sva primanja koja ostvaruje lice angažovano po osnovu ugovora o dopunskom radu imaju karakter ugovorene naknade.
| Oporezivi prihod čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 20%, saglasno stavu 3. navedenog člana 85. ovog zakona. Stopa poreza na prihode ostvarene po osnovu ugovora o dopunskom radu iznosi 20%, saglasno članu 86. stav 1. istog zakona. |
Kalkulator naknade po ugovoru o dopunskom radu možete pronaći na linku ovde.
Obaveza plaćanja doprinosa na naknadu ostvarenu po osnovu ugovora o dopunskom radu propisana je Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
Prema članu 7. stav 1. tačka 9) Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje obveznici doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje su i lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, pa prema tome i lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu po osnovu ugovora o dopunskom radu.
| Osnovica za doprinose je ista kao i osnovica za porez, bruto prihod umanjen za normirane troškove od 20%. |
Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje plaća se iz osnovice po stopi od 26%, odnosno na teret primaoca prihoda.
| Lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu po osnovu ugovora o dopunskom radu nisu obveznici plaćanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti jer su ta lica već obveznici plaćanja ovih doprinosa po osnovu zaposlenja sa punim radnim vremenom. |
Porez i doprinosi na ugovorenu naknadu obračunavaju se i plaćaju po odbitku, tj. isplatilac je dužan da prilikom svake isplate prihoda, pojedinačno za svakog obveznika i za svaki ostvareni prihod, obračuna, obustavi i uplati na propisane račune porez i pripadajuće doprinose za obavezno socijalno osiguranje, istovremeno sa isplatom prihoda i po propisima koji važe na dan isplate, saglasno čl. 99. i 101. Zakona o porezu na dohodak građana i članu 57. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
Pre svake isplate primanja podnosi se poreska prijava na obrascu PPP PD.
Prilikom popunjavanja prijave koriste se OVP 605 i OVP 606.
OVP 605 koristi se uvek kad postoji obaveza obračuna i uplate doprinosa za obavezno penzisjko i invalidsko osiguranje, a ta obaveza ne postoji samo onda kada je primalac prihoda već platio doprinose na iznos procenjene najviše godišnje osnovice za tu godinu i kad mu je Republički fond za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje rešenjem priznao pravo na prestanak plaćanja doprinosa.