Poreske obaveze frilensera

Transfer novca

Obračun poreza i doprinosa na primanja koje fizičko lice (frilenser) ostvari iz inostranstva  i oblici registrovanja poslovne aktivnosti koje frilenseru stoje na raspolaganju

Prema Zakonu o porezu na dohodak građana („Službeni glasnik RS“, broj 24/01…7/18, u daljem tekstu: Zakon) obveznici poreza na dohodak građana su rezidenti Republike Srbije za dohodak ostvaren u zemlji, kao i za dohodak ostvaren u inostranstvu.

Rezident Republike Srbije je svako fizičko lice koje u Srbiji ima prebivalište i centar svojih poslovnih i životnih interesa ili na teritoriji Srbije boravi 183 i više dana sa prekidima ili neprekidno u jednoj kalendarskoj godini. Takođe, obveznici su i nerezidenti Republike Srbije za dohodak ostvaren na njenoj teritoriji.

Porez na dohodak građana može da se obračuna i plati:

  • po odbitku,
  • po rešenju nadležnog poreskog organa
  • samooporezivanjem.

Samooporezivanjem se utvrđuje i plaća:

  • porez na prihode od samostalne delatnosti preduzetnika koji vode poslovne knjige, prihode od autorskih prava, kamate I druge prihode iz člana 85. Zakona
  • porez na prihode koje fizičko lice ostvari iz inostranstva, kod diplomatskog ili konzularnog predstavnštva, međunarodne organizacije i slično. (član 100a)

Poreski tretman uplata iz inostranstva

Sve je veći broj frilensera koji, bez registrovanja delatnosti, putem interneta pružaju razne vrste usluga nerezidentnim pravnim i fizičkim licima. Usluge koje se pružaju preko interneta su brojne, a najčešće su usluge razvoja softvera, prevođenja, držanje časova stranih jezika,  promocije i drugo.

Važno je znati da frilenser može da pruža usluge inostranim licima, bez registrovanja delatnosti samo u slučaju da ima zaključen ugovor o radu, delu i slično. U suprotnom, smatra se da frilenser obavlja rad na crno.

Za izvršene usluge frilenseri od primaoca usluge primaju određenu naknadu koja je utvrđena ugovorom. Kako je reč o nerezidentnim isplatiocima, u momentu isplate naknade, ne postoji obaveza isplatioca da obračuna i plati pripadajuće poreze i doprinose, već obavezu obračunavanja i plaćanja poreza i doprinosa snosi sam frilenser, odnosno primalac prihoda.

Svako frilenser koji je ostvarilo prihod iz inostranstva u obavezi je da u roku od 30 dana od dana ostvarivanja prihoda, samooporezivanjem, izvrši obračun poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, podnese poresku prijavu – PP OPO i plati utvrđenu obavezu. (član 2 Pravilnika o poreskoj prijavi o obračunatom porezu samooporezivanjem i pripadajućim doprinosima na zaradu, odnosno drugu vrstu prihoda od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika)

Polaznu osnovicu za obračun poreza i pripadajućih doprinosa predstavlja dinarska protivvrednost ostvarene naknade iz inostranstva (naknada*srednji kurs NBS na dan prijema naknade).

Ukoliko je ugovorena bruto naknada, što je najčešći slučaj, potrebno je u skladu sa ostvarenom vrstom prihoda, utvrditi odgovarajuća poreska oslobođenja, odnosno % normiranih troškova.

Na primer, ukoliko je prihod ostvaren po osnovu ugovora o delu, poreska osnovica se utvrđuje tako što se od bruto prihoda oduzme 20% normiranih troškova i na tako dobijenu osnovicu se obračuna porez.

Ukoliko je pak reč o autorskoj naknadi normirani troškovi se utvrđuju u zavisnosti od vrste učinjenog dela, pa se i sami iznosi poreskih umanjenja razlikuju (član 56 Zakona).

Normirani troškovi ili koliko se kome izuzima iz oporezivanja

Obvezniku se priznaju sledeći normirani troškovi:

50% od bruto prihoda – za vajarska dela, tapiserije, umetničku keramiku, keramoplastiku, mozaik i vitraž, za umetničku fotografiju, zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru u tehnikama: freska, grafika, intarzija, emajl, intarzirane i emajlirane predmete, kostimografiju, modno kreatorstvo i umetničku obradu tekstila (tkani tekstil, štampani tekstil i sl.) .

43% od bruto prihoda – za slikarska dela, grafička dela, industrijsko oblikovanje sa izradom modela i maketa, sitnu plastiku, radove vizuelnih komunikacija, radove u oblasti unutrašnje arhitekture i obrade fasada, oblikovanje prostora, radove na području hortikulture, vršenje umetničkog nadzora nad izvođenjem radova u oblasti unutrašnje i fasadne arhitekture, oblikovanja prostora i hortikulture sa izradom modela i maketa, umetnička rešenja za scenografiju, naučna, stručna, književna i publicistička dela, prevođenje, odnosno prevodi, muzička i kinematografska dela i restauratorska i konzervatorska dela u oblasti kulture i umetnosti, za izvođenje umetničkih dela (sviranje i pevanje, pozorišna i filmska gluma, recitovanje), snimanje filmova i idejne skice za tapiseriju i kostimografiju kad se ne izvode u materijalu.

34% od bruto prihoda – za interpretaciju, odnosno izvođenje estradnih programa zabavne i narodne muzike, proizvodnju fonograma, proizvodnju videograma, proizvodnju emisije, proizvodnju baze podataka i za druga autorska i srodna prava koja nisu navedena u prve dve grupe.

20% od bruto prihoda – za ostale prihode koji nisu autorska i srodna prava (definisane članom 85 Zakona o porezu na dohodak građana).

Obaveze za poreze i doprinose

Na prihode ostvarene iz inostranstva, fizička lica su obavezna da obračunaju i plate porez u iznosu od 20%. Pored poreza, lica su obavezna da obračunaju i plate doprinose za socijalno osiguranje i to:

  • 25.5% za doprinos za PIO – ukoliko je frilenser u radnom odnosu ili
  • 25.5% za doprinos za PIO i 10,3% doprinos za zdravstveno osiguranje – ukoliko je frilenser nezaposlen.

Primer obračuna poreza i doprinosa na bruto naknadu po osnovu ugovora o delu

OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA NA BRUTO PRIMANJA PO UGOVORU O DELU
R.br.OpisIznos
1Ugovorena naknada u EUR2.000EUR
2Kurs RSD/EUR118
3Ugovrena naknada u RSD236.000RSD
4Normirani troškovi20%47.200RSD
5Osnovica poreza188.800RSD
6Porez20%37.760RSD
7Osnovica doprinosa188.800RSD
8Doprinos PIO25,5%48.144RSD
9Doprinos za zdravstvo10.3%19.446
10Ukupno porezi i doprinosi105.350RSD
11Neto prihod  130.650RSD

Kalkulator za obračun poreza i doprinosa po ugovoru o delu, odnosno po ostalim prihodima kada se priznaju normirani troškovi u iznosu od 20%.

Na osnovu navedene tabele, možemo uočiti da je poresko opterećenje za primljene uplate iz inostranstva prilično visoko i iznosi oko 45% od primljene uplate. Ukoliko je frilenser u radnom odnosu onda se ne plaća doprinos za zdravstvo pa je procenat poreskih obaveza nešto niži I iznosi 37%.

Nakon obračuna poreza i doprinosa, frilenser je u obavezi da elektronskim putem podnese poresku prijavu PP OPO, kao i da po dobijanju poziva na broj (BOP) izvrši uplatu utvrđenog iznosa. U slučaju kašnjenja u podnošenju prijave i plaćanju obaveza, poreski obveznik je dužan da obračuna i plati propisanu kamatu.

Za ostvarene prihode, frilenser je dužan da nadležnoj filijali Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje podnese prijavu na socijalno osiguranje kako bi uplaćeni doprinos za PIO ušao u osnovicu za penzijski staž.

Svi prihodi koje frilenser ostvari iz inostranstva ulaze u osnovicu za godišnji porez na dohodak građana.

Kao sto se može sagledati iz napred napisanog pružanje usluga u inostranstvu, bez registrovanja samostalne delatnosti, je vrlo skupo za frilensera.

Zato svi frilenseri, koji kontinuirano ostvaruju prihode iz inostranstva, trebalo bi da registruju samostalnu delatnost. Za koji oblik oporezivanja, paušalnog ili samooporezivanje (vođenje poslovnih knjiga), će se opredeliti zavisi od niza faktora.

Paušalno oporezivanje ili samooporezivanje

Preduzetnici imaju pravo na paušalno oporezivanje, izuzev preduzetnika:

  1. koji obavlja delatnost iz oblasti:  reklamiranja i istraživanja tržišta;
  2. koji obavlja delatnost iz oblasti: trgovine na veliko i trgovine na malo, hotela i restorana, finansijskog posredovanja i aktivnosti u vezi s nekretninama;
  3. u čiju delatnost ulažu i druga lica;
  4. čiji je ukupan promet u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez, odnosno čiji je planirani promet kada počinje obavljanje delatnosti – veći od 6.000.000 dinara;
  5. koji je evidentiran kao obveznik poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost.

Paušalno oporezivanje predstavlja oblik oporezivanja u kome se porezi i doprinosi plaćaju na paušalno utvrđen prihod. Poreska uprava na osnovu poreske prijave poreskog obveznika rešenjem utvrđuje visinu poreza i doprinosa koje će se plaćati tokom godine (akontacije) bez obzira na visinu prihoda koju će obveznik ostvariti u toku godine.

Preduzetnici koji se opredele za ovakav oblik oporezivanja nisu dužni da vode poslovne knjige, već da prate promet u toku kalendarske godine kroz knjigu o ostvarenom prometu (KPO knjigu).

Visinu poreskih dažbina preduzetnika paušalca možete proveriti preko kalkultora na sajtu poreske uprave ovde

Prednosti paušalnog oporezivanja:

  • ne postoji obaveza vođenja poslovnih knjiga, a samim tim ne postoji ni obaveza angažovanja knjigovođe,
  • ne postoji obaveza praćenja troškova, već samo prihoda,

Nedostaci paušalnog oporezivanja ogledaju se u tome da je iznos poreskih obaveza koje morate da platite svaki mesec fiksan. Naime, bez obzira na visinu prihoda koju ostvarite u toku meseca iznos poreza i doprinosa je isti, pa čak i u situacijama kada niste ostvarili prihod u toku meseca morate platiti utvrđene mesečne akontacije.

Olakšavajuća okolnost je i to što svi preduzetnici, bez obzira na način oporezivanja, mogu da u periodima kada ne obavljaju delatnost, kod Agencije za privredne registre registruju privremeni prekid obavljanja samostalne delatnosti.

Registrovanjem privremenog prekida, prestaju da teku poreske obaveze, odnosno ne postoji obaveza plaćanja paušalno utvrđenih poreskih obaveza.

Veoma je važno da pre otpočinjanja obavljanja preduzetničke delatnosti, preduzetnik objektivno sagleda i proceni prihod koji bi ostvario u toku godine. Naime, paušalno oporezivanje nije baš uvek najpovoljniji oblik oporezivanja, bez obzira na brojne prednosti koje sa sobom nosi.