PDV tretman prometa iz oblasti građevinarstva

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-869/2020-04 od
25.01.2021. god.)

Kada u okviru izgradnje građevinskog objekta obveznik PDV prikazuje u situaciji poslove koji predstavljaju deo procesa izgradnje građevinskog objekta, konkretno izrada zelenih krovova i drugo ozelenjavanje objekta u okviru kojeg se postavljaju sistemi za navodnjavanje “kap po kap”, reč je o prometu iz oblasti građevinarstva, odnosno o prometu koji se smatra sporednim uz promet iz oblasti građevinarstva. Poslovima u okviru kojih se vrši promet iz oblasti građevinarstva smatraju se i poslovi koji se odnose na postavljanje sistema protivpožarne zaštite, pri čemu se isporuka protivpožarnih aparata u okviru sistema protivpožarne zaštite smatra sporednim prometom dobara koji se vrši uz promet iz oblasti građevinarstva

I

U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost (“Sl. glasnik RS”, br. 84/2004, 86/2004 – ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 68/2014 – dr. zakon, 142/2014, 5/2015 – usklađeni din. izn., 83/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 108/2016, 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 13/2018 – usklađeni din. izn., 30/2018, 4/2019 – usklađeni din. izn. i 72/2019 – dalje: Zakon), koji se primenjuje zaključno sa 31.12.2020. godine, za promet dobara i usluga iz oblasti građevinarstva koji obveznik PDV izvrši drugom obvezniku PDV, odnosno licu iz člana 9. stav 1. Zakona, obavezu obračunavanja i plaćanja PDV ima primalac dobara i usluga kao poreski dužnik iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona. Pravilnikom o utvrđivanju dobara i usluga iz oblasti građevinarstva za svrhu određivanja poreskog dužnika za porez na dodatu vrednost (“Sl. glasnik RS”, br. 86/2015 – dalje: Pravilnik) bliže se uređuje šta se, u smislu člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona, smatra dobrima i uslugama iz oblasti građevinarstva.

Kada obveznik PDV – izvođač radova u toku izgradnje građevinskog objekta ispostavlja situacije investitoru (u kojima se, između ostalog, prikazuju izvedeni radovi), smatra se da je danom overe situacije od strane nadzornog organa izvršena delimična isporuka građevinskog objekta (u slučaju kada izvođač radova vrši izgradnju građevinskog objekta od svog materijala), odnosno delimična građevinska usluga (u slučaju kada izvođač radova vrši izgradnju građevinskog objekata od materijala naručioca, tj. investitora). Takođe, u slučaju kada je zaključen ugovor o građenju građevinskog objekta po tzv. principu “ključ u ruke” ali, nezavisno od toga, obveznik PDV – izvođač radova u toku izgradnje građevinskog objekta ispostavlja investitoru situacije koje overava nadzorni organ, smatra se da je danom overe situacije izvršen promet, tj. delimična isporuka građevinskog objekta, odnosno delimična građevinska usluga.

Ako obveznik PDV – izvođač radova u situaciji koju ispostavlja obvezniku PDV – investitoru prikazuje izvedene radove koji se, u skladu sa Zakonom, delom smatraju prometom dobara, odnosno usluga iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona za koji je poreski dužnik obveznik PDV – investitor, a delom prometom dobara, odnosno usluga za koji je poreski dužnik obveznik PDV – izvođač radova, za promet dobara, odnosno usluga za koji je poreski dužnik obveznik PDV – investitor, obveznik PDV – izvođač radova ne obračunava PDV, dok za promet dobara, odnosno usluga za koji je poreski dužnik obveznik PDV – izvođač radova, obveznik PDV – izvođač radova ima obavezu da obračuna PDV u skladu sa Zakonom.

U konkretnom slučaju, kada u okviru izgradnje građevinskog objekta obveznik PDV prikazuje u situaciji poslove koji predstavljaju deo procesa izgradnje građevinskog objekta, pri čemu je reč o poslovima navedenim u Pravilniku, konkretno izrada zelenih krovova i drugo ozelenjavanje objekta u okviru kojeg se postavljaju sistemi za navodnjavanje “kap po kap”, reč je o prometu iz oblasti građevinarstva u smislu člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona, odnosno o prometu koji se smatra sporednim uz promet iz oblasti građevinarstva u smislu člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona. Takođe, kada u okviru izgradnje istog objekta predmetni posao vrši obveznik PDV – podizvođač obvezniku PDV – izvođaču radova, reč je o prometu iz oblasti građevinarstva u smislu člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona. Poslovima u okviru kojih se vrši promet iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona smatraju se i poslovi koji se odnose na postavljanje sistema protivpožarne zaštite, pri čemu se isporuka protivpožarnih aparata u okviru sistema protivpožarne zaštite smatra sporednim prometom dobara koji se vrši uz promet iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona.

Promet dobara i usluga u okviru poslova koji su navedeni u sektoru F – Građevinarstvo Klasifikacije delatnosti, ali nisu navedeni u Pravilniku, ne smatraju se prometom dobara i usluga iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona. S tim u vezi, kada obveznik PDV – izvođač radova pruža usluge završnog čišćenja nakon izgradnje objekta, te usluge ne smatraju se prometom iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona. Pored toga, isporuka i postavljanje klupa, žardinjera i kanti za đubre koje nisu inkorporisane u objekat i isporuka softvera, računara i ostale računarske opreme, ne smatraju se prometom iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona.

Isporuka crteža izvedenih radova i ostale dokumentacije potrebne za prijem radova i isporuka fotografija koje ilustruju ostvareni napredak smatra se sporednim prometom koji se vrši uz promet dobara i usluga iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona, odnosno uz promet dobara i usluga koji se ne smatra prometom iz oblasti građevinarstva u smislu člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona, u zavisnosti od toga na koji se promet odnose.

* * *

Odredbama člana 3. Zakona propisano je da su predmet oporezivanja PDV isporuka dobara i pružanje usluga (dalje: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti, kao i uvoz dobara u Republiku.

Promet dobara, u smislu ovog zakona, a u skladu sa odredbom člana 4. stav 1. Zakona, je prenos prava raspolaganja na telesnim stvarima (dalje: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Prometom dobara, u smislu ovog zakona, smatra se i isporuka dobara proizvedenih ili sastavljenih po nalogu naručioca, od materijala isporučioca, ako se ne radi samo o dodacima ili drugim sporednim materijalima (član 4. stav 3. tačka 6) Zakona).

Ako se uz isporuku dobara vrši sporedna isporuka dobara ili sporedno pružanje usluga, smatra se da je izvršena jedna isporuka dobara (član 4. stav 6. Zakona).

Promet usluga, u smislu ovog zakona, a u skladu sa odredbom člana 5. stav 1. Zakona, su svi poslovi i radnje u okviru obavljanja delatnosti koji nisu promet dobara iz člana 4. ovog zakona.

Prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatra se i predaja dobara proizvedenih ili sastavljenih po nalogu naručioca, od materijala naručioca (član 5. stav 3. tačka 3) Zakona).

Ako se uz uslugu vrši sporedno pružanje usluga ili sporedna isporuka dobara, smatra se da je pružena jedna usluga (član 5. stav 6. Zakona).

Prema odredbi člana 10. stav 1. tačka 1) Zakona, poreski dužnik, u smislu ovog zakona, je obveznik koji vrši oporezivi promet dobara i usluga, osim kada obavezu plaćanja PDV u skladu sa ovim članom ima drugo lice.

Odredbom člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona propisano je da je, izuzetno od stava 1. tačka 1) ovog člana, poreski dužnik primalac dobara i usluga iz oblasti građevinarstva, obveznik PDV, odnosno lice iz člana 9. stav 1. ovog zakona, za promet izvršen od strane obveznika PDV.

Saglasno odredbama člana 2. stav 1. Pravilnika, dobrima i uslugama iz oblasti građevinarstva, u smislu člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona, smatraju se dobra i usluge čiji se promet vrši u skladu sa članom 4. stav 1. i stav 3. tačka 6) i članom 5. stav 1. i stav 3. tačka 3) Zakona, u okviru obavljanja delatnosti iz sledećih grupa Klasifikacije delatnosti koje su propisane Uredbom o klasifikaciji delatnosti (“Sl. glasnik RS”, br. 54/2010), i to:

1) 41.20 Izgradnja stambenih i nestambenih zgrada;

2) 42.11 Izgradnja puteva i autoputeva;

3) 42.12 Izgradnja železničkih pruga i podzemnih železnica;

4) 42.13 Izgradnja mostova i tunela;

5) 42.21 Izgradnja cevovoda;

6) 42.22 Izgradnja električnih i telekomunikacionih vodova;

7) 42.91 Izgradnja hidrotehničkih objekata;

8) 42.99 Izgradnja ostalih nepomenutih građevina;

9) 43.11 Rušenje objekata;

10) 43.12 Priprema gradilišta;

11) 43.21 Postavljanje električnih instalacija;

12) 43.22 Postavljanje vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema;

13) 43.29 Ostali instalacioni radovi u građevinarstvu;

14) 43.31 Malterisanje;

15) 43.32 Ugradnja stolarije;

16) 43.33 Postavljanje podnih i zidnih obloga;

17) 43.34 Bojenje i zastakljivanje;

18) 43.91 Krovni radovi;

19) 43.99 Ostali nepomenuti specifični građevinski radovi.

Kada obveznik poreza na dodatu vrednost (dalje: PDV) obavlja aktivnosti iz stava 1. ovog člana, nezavisno od toga da li je registrovan za obavljanje tih aktivnosti u skladu sa zakonom, po nalogu naručioca, od sopstvenog materijala, pod uslovom da se ne radi samo o dodacima ili drugim sporednim materijalima, smatra se da obveznik PDV, u skladu sa članom 4. st. 1. i 3. tačka 6) Zakona, vrši promet dobara iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona (stav 2. istog člana Pravilnika).

Odredbom stava 3. istog člana Pravilnika propisano je da, kada obveznik PDV obavlja aktivnosti iz stava 1. ovog člana, nezavisno od toga da li je registrovan za obavljanje tih aktivnosti u skladu sa zakonom, po nalogu naručioca, od materijala naručioca, smatra se da obveznik PDV, u skladu sa članom 5. st. 1. i 3. tačka 3) Zakona, vrši promet usluga iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona.

II

U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost (“Sl. glasnik RS”, br. 84/2004, 86/2004 – ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 68/2014 – dr. zakon, 142/2014, 5/2015 – usklađeni din. izn., 83/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 108/2016, 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 13/2018 – usklađeni din. izn., 30/2018, 4/2019 – usklađeni din. izn., 72/2019, 8/2020 – usklađeni din. izn. i 153/2020 – dalje: ZPDV), koji se primenjuje od 1.1.2021. godine, za promet dobara i usluga iz oblasti građevinarstva koji obveznik PDV izvrši drugom obvezniku PDV, odnosno licu iz člana 9. stav 1. ZPDV, obavezu obračunavanja i plaćanja PDV ima primalac dobara i usluga kao poreski dužnik iz člana 10. stav 2. tačka 3) ZPDV, ako je vrednost tog prometa veća od 500.000 dinara, bez PDV. Pravilnikom o utvrđivanju dobara i usluga iz oblasti građevinarstva za svrhu određivanja poreskog dužnika za porez na dodatu vrednost (“Sl. glasnik RS”, br. 86/2015 i 159/2020) bliže se uređuje šta se, u smislu člana 10. stav 2. tačka 3) ZPDV, smatra dobrima i uslugama iz oblasti građevinarstva. S tim u vezi, ako je vrednost prometa dobara ili usluga manja ili jednaka iznosu od 500.000 dinara, bez PDV, a taj promet se vrši od 1.1.2021. godine, poreski dužnik je obveznik PDV – isporučilac dobara, odnosno pružalac usluga. Izuzetno, navedeni kriterijum ne primenjuje se na promete koji se vrše od 1.1.2021. godine, ako je za te promete naplaćen, odnosno plaćen avans zaključno sa 31.12.2020. godine. Na predmetne promete primenjuju se pravila propisana Zakonom o porezu na dodatu vrednost (“Sl. glasnik RS”, br. 84/2004, 86/2004 – ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 68/2014 – dr. zakon, 142/2014, 5/2015 – usklađeni din. izn., 83/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 108/2016, 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 13/2018 – usklađeni din. izn., 30/2018, 4/2019 – usklađeni din. izn. i 72/2019).”