Obaveznost stampanja i potpisivanja elektronskih popisnih listi

“Zakonom o računovodstvu (“Sl. glasnik RS”, br. 73/2019 i 44/2021 – dr. zakon – dalje: Zakon), uređuju se obveznici primene ovog zakona, razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika, organizacija računovodstva, računovodstvene isprave i vrste poslovnih knjiga, uslovi i način vođenja poslovnih knjiga, Registar pružalaca računovodstvenih usluga, priznavanje i vrednovanje pozicija u finansijskim izveštajima, sastavljanje, dostavljanje i javno objavljivanje finansijskih izveštaja, godišnjeg izveštaja o poslovanju, izveštaja o korporativnom upravljanju, izveštaji o plaćanjima autoritetima vlasti i nefinansijsko izveštavanje, Registar finansijskih izveštaja, Nacionalna komisija za računovodstvo i nadzor nad sprovođenjem odredbi ovog zakona.

Članom 8. stav 1. Zakona propisano je da pravna lica, odnosno preduzetnici opštim aktom, u skladu sa ovim zakonom, uređuju organizaciju računovodstva na način koji omogućava sveobuhvatno evidentiranje, kao i sprečavanje i pravovremeno otkrivanje pogrešno evidentiranih poslovnih promena, uređuju interne računovodstvene kontrolne postupke, utvrđuju računovodstvene politike, određuju lica koja su odgovorna za zakonitost i ispravnost nastanka poslovne promene i sastavljanje i kontrolu računovodstvenih isprava o poslovnoj promeni, uređuju kretanje računovodstvenih isprava i utvrđuju rokove za njihovo dostavljanje na dalju obradu i knjiženje u poslovnim knjigama.

Odredbama člana 9. Zakona uređuje se pojam računovodstvene isprave. Shodno tome, knjiženje poslovnih promena i događaja na računima imovine, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda vrši se na osnovu verodostojnih računovodstvenih isprava. Računovodstvena isprava predstavlja pisani dokument ili elektronski zapis o nastaloj poslovnoj promeni, koja obuhvata sve podatke potrebne za knjiženje u poslovnim knjigama tako da se iz računovodstvene isprave nedvosmisleno može saznati osnov, vrsta i sadržaj poslovne promene. Računovodstvena isprava sastavlja se u potrebnom broju primeraka na mestu i u vreme nastanka poslovne promene. Računovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primerku može se otpremiti ako su podaci iz te isprave stalno dostupni. Fotokopija računovodstvene isprave je osnov za knjiženje poslovne promene, pod uslovom da je na njoj navedeno mesto čuvanja originalne isprave i da je potvrđena od strane odgovornog lica koji svojim potpisom ili drugom identifikacionom oznakom potvrđuje njenu verodostojnost. Računovodstvenom ispravom smatra se i isprava ispostavljena, odnosno primljena telekomunikacionim putem, kao i isprava ispostavljena, odnosno primljena putem servisa za elektronsku razmenu podataka (Electronic data Interchange – EDI). Pošiljalac je odgovoran da podaci na ulazu u telekomunikacioni sistem budu zasnovani na računovodstvenim ispravama, kao i da čuva originalne računovodstvene isprave. Kada se računovodstvena isprava prenosi putem servisa za elektronsku razmenu podataka, pružalac usluge elektronske razmene podataka dužan je da obezbedi integritet razmenjenih podataka.

Saglasno članu 10. Zakona lice koje sastavlja računovodstvenu ispravu odgovorno je za istinitost i potpunost podataka u ispravi, za njenu računsku tačnost i da ona verodostojno prikazuje nastalu poslovnu promenu. Ovo lice svojim potpisom, odnosno drugom identifikacionom oznakom (utvrđenom opštim aktom kojim pravno lice, odnosno preduzetnik uređuje organizaciju računovodstva) potvrđuje računsku tačnost i verodostojnost računovodstvene isprave. Računovodstvena isprava, sastavljena kao elektronski zapis, sadrži potpis ili drugu identifikacionu oznaku odgovornog lica, odnosno lica ovlašćenog za izdavanje računovodstvene isprave, odnosno elektronski potpis u skladu sa zakonom. Pravno lice, odnosno preduzetnik je dužno da, pre unosa podataka iz računovodstvene isprave u poslovne knjige, odredi odgovorno lice koje treba da izvrši kontrolu verodostojnosti isprave. Odgovorno lice potpisom, odnosno drugom identifikacionom oznakom (utvrđenom opštim aktom kojim pravno lice, odnosno preduzetnik uređuje organizaciju računovodstva) potvrđuje da je računovodstvena isprava verodostojna (potpuna, istinita, računski tačna i da verodostojno prikazuje poslovnu promenu). Kontrolu računovodstvenih isprava ne mogu da vrše lica koja su zadužena materijalnim stvarima (vrednostima) na koje se isprave odnose. Pravno lice, odnosno preduzetnik je dužno da preduzme sve potrebne mere da računovodstvene isprave budu zaštićene od gubitaka, oštećenja i izmena i treba da obezbedi da potrebna tehnička oprema, nosioci podataka i softver budu zaštićeni od zloupotrebe.  

Odredbama člana 20. Zakona propisano je da je pravno lice, odnosno preduzetnik dužan da na početku poslovanja izvrši popis imovine, obaveza i vanbilansne imovine i vanbilansnih obaveza, sa naznakom pojedinačnih vrednosti u količinama i novčanom iznosu. Pravno lice, odnosno preduzetnik vrši popis imovine i obaveza i usklađuje stanje po knjigama sa stanjem po popisu na datum bilansa. Usklađivanje prometa i stanja glavne knjige sa dnevnikom i pomoćnih knjiga sa glavnom knjigom vrši se pre popisa imovine i obaveza i pre sastavljanja godišnjih finansijskih izveštaja. Pravno lice, odnosno preduzetnik može predvideti opštim aktom i duže periode za vršenje popisa knjiga, filmova, arhivske građe i slično, s tim što ti periodi ne mogu biti duži od pet godina. Način i rokove vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem propisuje ministar nadležan za poslove finansija.

Odredbom člana 4. Pravilnika o načinu i rokovima vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem (“Sl. glasnik RS”, broj 89/2020 – dalje: Pravilnik) propisano je da pravno lice, odnosno preduzetnik, u skladu sa opštim aktom, obrazuje potreban broj stalnih ili povremenih komisija za popis imovine i obaveza, određuje dan na koji se popis vrši i period u kome će komisije vršiti popis, vreme za popis i rokove dostavljanja izveštaja o izvršenom popisu nadležnom organu pravnog lica, odnosno preduzetniku. Za organizaciju i pravilnost popisa imovine i obaveza odgovorno je lice iz člana 43. stav 3. Zakona.

Shodno odredbi člana 9. stav 3. Pravilnika, utvrđivanje razlika i vrednosno obračunavanje posle naturalnog popisa mogu se vršiti i na računaru, uz štampanje popisnih lista koje potpisuju članovi komisije za popis, odnosno jedno lice iz člana 6. ovog pravilnika.

Imajući u vidu sve navedeno, u konkretnom slučaju, mišljenja smo da iz delokruga primene propisa kojima se uređuje računovodstvo nema smetnji da se popisne liste vode elektronskim putem. Međutim, ukazujemo da na kraju procesa vršenja popisa, popisne liste moraju biti odštampane i potpisane od strane članova komisije, odnosno lica iz člana 6. ovog pravilnika.”

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-00616/2022-16 od 15.7.2022. godine)